уторак, 17. јануар 2017.

Ide li Dodik na inauguraciju ili na američku Crnu listu?! (25.12.2016.)

Mediji su objavili da su SAD stavile Milorada Dodika na "crnu listu", čime mu je zabranjen ulazak u tu zemlju i zamrznuta sva imovina.

Takav rasplet najavila je Morin Kormak, američki ambasador u BiH još početkom novembra u intervjuu za "Al džaziru". Niko od Dodikovih propagandista nije komentarisao tu njenu izjavu, a ja vas ovom prilikom podsjećam da sam o toj mogućnosti pisao 25.12.2016. godine (u tekstu - Ide li Dodik na inauguraciju ili na američku Crnu listu?!), kao i u tekstu "Komplikovani procesi, Tramp na kombiju i Fašizam u SNSD-u", objavljenom 17.11.2016.

piše: Slobodan Vasković

1.
Činjenica je da Milorad Dodik nije dobio poziv na zvaničnu inauguraciju novog američkog predsjednika Donalda Trampa, ali da (možda) jeste obezbijedio sebi pozivnicu za neki od propratnih događaja povodom ustoličenja novog stanara Bijele kuće.

2.
Da zvaničnog poziva ima, Dodik bi ga javno pokazao, što je, praktično, nemoguće, jer službenoj inauguraciji prisustvuju samo akreditovani ambasadori u Vašingtonu. 

Takav je protokol i izvjesno se neće mijenjati zbog Dodika.

3.
Interesantan je hodogram “inauguralnog odlaska”: Dodik je prvo pustio vijest o odlasku na “prijem povodom inauguracije” iz “vašingtonskih izvora”; Uslijedilo je pojašnjenje iz ambasade SAD-a u BiH, koje demantuje tu vijest: "Koliko nam je poznato, ambasador Bosne i Hercegovine u SAD, kao zvanični predstavnik te zemlje, biće pozvan na inauguralne događaje. Nije praksa da dobivamo informacije o spiskovima zvanica na mnogobrojne, javne i privatne, događaje koji se dešavaju u vezi sa zvaničnom ceremonijom”; Nakon toga je nastupila Željka Cvijanović koja je potvrdila odlazak na zvaničnu inauguraciju.

4.
Spin o odlasku je puknuo poput bombe, stvorena je određena konfuzija jeste/nije, nakon čega je nastupio Dodik sa stavom da jeste dobio poziv, što je, opet, demantovao Igor Crnadak, ministar inostranih poslova BiH. 

5.
Prva dva dana “valjanja vijesti”, Dodik je ćutao, a onda je brutalno verbalno nasrnuo na Morin Kormak, američku ambasadorku, tvrdeći da ovdašnja ambasada nema namjeru da mu izda vizu i da će on “ovih dana zatražiti vizu”.

6.
Da bi zatražio vizu, Dodik  mora lično da ode u ambasadu, koja se nalazi u Sarajevu, u koje on ne ide već veoma dugo, jer, kako tvrdi, ”ne osjeća se sigurno”.

Upravo zbog toga ne želi da ide ni na saslušanje u Tužilaštvo BiH. 

Upitno je kako se osjeća sigurnim da ide po vizu, a nesigurnim da ide na saslušanje, što u cijeloj ovoj priči nije sekundarno pitanje.

7.
"Imao sam jedan telefonski razgovor sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara /Hojt/ Jiom koji je bio veoma težak, u kome je on pokušao da mi objasni da je stav SAD negativan po ono što ja radim i tražili su da se odreknem politika SNSD-a i naše deklaracije vezano za procese za 2018. godinu, te je tražio da se odazovem pozivu Tužilaštva BiH i još nekoliko stvari", rekao je Dodik.

On je dodao da je odbio te zahtjeve.

"U tom pogledu ja nemam negativan odnos prema tome, tražim prava koja imaju i neki drugi. I zašto sad oni insistiraju na tome da baš moram da dođem u Tužilaštvo BiH u Sarajevu što govori o tome da oni pomno prate i kreiraju te procese i odnose", istakao je lider SNSD-a u izjavi Srni.

Dodik je ocijenio da je svrha tog razgovora bila da se napravi određena platforma da bi američka Ambasada u Sarajevu odbila da mu izda vizu za Ameriku, gdje je pozvan da u januaru prisustvuje svečanostima povodom inauguraciji novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa.

"Jasno sam rekao da mi se čini da je upravo ta činjenica da ovih dana treba da se obratim za vizu za odlazak u SAD, njih dovela u poziciju da pričaju sa mnom o tim stvarima, o referendumu koji je prošao prije nekoliko mjeseci. Znajući raniju praksu SAD, uvijek su zvali dan prije ili dan poslije da kažu svoj stav, a ne mjesec i nešto dana ili dva mjeseca poslije", rekao je Dodik i dodao da će ovih dana zatražiti vizu, te da će ukoliko je dobije od sadašnje američke administracije, već dan prije inauguracije u Americi “imati priliku da se sretne sa najvažnijim ljudima iz Trampovog okruženja”. (Srna)

8.
Sasvim je realno da su Brajan Hojt Ji i Morin Kormak sa Dodikom razgovarali o njegovom odnosu prema pravosudnim organima BiH i Deklaraciji SNSD-a “O samostalnoj i slobodnoj Republici Srpskoj” (donesena 25.04.2015.), u kojoj se najavljuje referendum za nezavisnost RS 2018. godine.

Potpuno je nerealno da su Hojt Ji, Kormak i Dodik razgovarali oko izdavanja vize. To je tehničko pitanje.

9.
Potpuno je nediplomatski da Dodik javno obznanjuje nezvanične razgovore s bilo kim, pa i sa američkim diplomatama, ali kada je već to učinio trebalo je i da ih datira. 

Istina, čini to Miroslav Lazanski umjesto njega u “Politici”, gdje razgovor datira na prošlu srijedu (14.12.).

Lazanski tvrdi da je “svojim očima vidio poziv jednog senatora” Dodiku na inauguraciju i, uzgred, indirektno prijeti Trampom američkoj ambasadorki u BiH, nudeći zaključak da se novi američki predsjednik primarno i u kampanji i nakon pobjede bavio/bavi Republikom Srpskom.

I da će, čim sjedne u Bijelu kuću, pod hitno rješavati odnose sa Banjalukom. SF.

10.  
Previše drame, vriske, histerije, prijetnji… stiže od Dodika i njegovog Propagandističkog tima, pa se stiče utisak da je sve u vezi sa pozivom samo još jedna u nizu medijskih konstrukcija, kojom, u načelu, Dodika treba postaviti u ravan sa Putinom i Trampom!

Cilj je i da se napravi lažna priča da je Dodikov odlazak na zvaničnu inauguraciju spriječila Kormakova, iako Dodik nije ni dobio poziv na zvaničnu inauguraciju.

Cilj je i nastavak “preventivnog rata” i vanrednog stanja, koje je Dodik uveo prije nekoliko godina, a u ovom slučaju napadnut je njegov “poziv na inauguraciju”, pa samim tim i Republika Srpska. 

Cilj ovog napada je, naravno, da se javnosti prikaže i kako će se stvari, nakon 20. januara i ulaska Trampa u Bijelu kuću, dramatično promijeniti, što se tiče odnosa SAD-a prema stavovima Banjaluke, koji se tiču rasturanja BiH.

11.
Ništa se neće promijeniti u odnosu SAD prema BiH nakon 20. januara, bez obzira da li Dodik otišao/ne otišao na neki prijem povodom inauguracije.

12.
Nije nerealno ni da je Dodikov Udarni talas na odlazeću administraciju i aktuelnu američku ambasadorku u BiH izazvan i vrlo lošim vijestima, koje su mu, moguće je, saopštile američke diplomate dok je sa njima razgovarao “u prošlu srijedu”, kako reče Lazanski; Lošim vijestima može se okarakterisati svaki vid sankcija SAD-a prema RS ili njenom rukovodstvu!

Možda je Dodik, osim "poziva od senatora", iz istog izvora dobio i Loše vijesti o nekoj “Crnoj listi/knjizi”, na kojoj bi se mogao naći zbog politike koju vodi, pa je prije obznanjivanja te odluke, krenuo sa napadom “pozivnicom”, kako bi što kvalitetnije amortizovao takav mogući udar?!

13.
Da su sankcije SAD-a prema Dodiku moguće najavila je upravo Morin Kormak početkom novembra, u intervjuu “Al Džaziri”. Nije to rekla eksplicitno, ali se iz njenog odgovora o stavu SAD-a prema referendumu, koji je održan 25. septembra, može naslutiti da je opcija sankcija prema Dodiku itekako u opticaju.

“Kao što znate, a ponoviću to, referendum je bio direktno kršenje odluke Ustavnog suda BiH. Smatramo da je ključni problem bio sam čin nepoštovanja odluke Suda.
I dalje snažno pozivamo institucije BiH da se pozabave ovim problemom. Te institucije moraju biti u stanju riješiti ovakva pitanja.
Istovremeno, Vlada SAD vodi komplikovan proces u koji je uključen određen broj vladinih agencija koje će analizirati ovo pitanje. I taj proces još traje, izjavila je za Al Džaziru početkom novembra Morin Kormak, ambasador SAD-a u BiH .

14.
Da li je Dodik saznao da je “komplikovani proces” završen i da će uslijediti zaključci u vidu Odluka u kojima je njemu namijenjena Glavna Uloga ili je, pak riječ o samo još jednom spinu, urađenom na principima pretvaranja “Žabe u Bika”, saznaćemo do inauguracije.

15.

Do tada, ostanite sa mnom!

vezani tekst: