четвртак, 20. јул 2017.

Radar

piše: Slobodan Vasković

1.
Biće zaista interesantno vidjeti ko će se pojaviti na Radaru kao pobjednik tendera, koji je raspisao MUP RS, za nabavku 180 kamera za za kontrolu brzine automobila u saobraćaju. Tender je objavljen 10. juna, a zatvoren je 17. jula. 

Čitav posao vrijedan je 9,3 miliona maraka, a realizovaće se po principu javno - privatnog partnerstva. 

2.
U narednih 10 godina će 60 posto od naplaćenih kazni ići u džep onima koji dobiju taj posao (40 posto u budžet), a izuzetno su blisku ministru Draganu Lukaču. Kao što je to Đurađ R.

3.
180 kamera je ogroman broj za RS; njihovu nabavku će finansirati privatnik, kojem će otići najveći dio sredstava od naplaćenih kazni. 

4.
Koliko je posao megalomanski, svedoči podatak da raniji projekat o nabavci 10 kamera i 20 praznih kućišta (za preventivu), vrijedan 2,5 miliona KM nije prošao. 

Nudila je to firma “Ramat” iz Češke, jedna od najjačih u Evropi u ovoj oblasti, ali prijedlog nije prošao, jer ministar finansija Zoran Tegeltija nije dozvolio da se dopuni član 4. zakona o izvršenju budžeta, kojim bi se preciziralo da 20 posto naplaćenih kazni ide u MUP RS. 

5.
Ne može deset, ali može 180 kamera, jer je to odlična prilika da neko blizak vlasti narednih 10 godina trpa u svoj džep 60 posto od naplaćenih kazni.

6.
Da se razumijemo, prema riječima stručnjaka, za cijelu RS potrebno je, maksimalno, 50 kamera.

Međutim, ministar Tegeltija je na radaru za odstrel, pa može sada i svih 180. 

7.
Čim se ugovor potpiše, prestanite stiskati papučicu za gas - to je jedini način da im pokvarite posao. Sve drugo je u njihovu korist.

8.
Na Radaru je opet Tužilaštvo BiH, koje, najavom žalbu na odbijanje krivotvorene optužnice protiv nevinih osoba, pokazuje da nisu samo nesposobni, korumpirani i politički kontrolisani, već i da su Dvorske lude. 

9.
Kamera je “uhvatila” Darka Babalja kako traži sastanak sa Miloradom Dodikom. Poslao je poruku “pacovskim kanalima”, ali još uvijek nije dobio termin. 

10.
Dodik, trenutno, prebrzo vozi referendumski ferari, poklon iz Tužilaštva BiH.

11.
Šta bi Babalj mogao ponuditi Dodiku? Pa rad na Vukotinoj glavi, jer Babalj, po svaku cijenu, želi ostati u prilici da rasprodaje interese SDS-a. Kao što je rasprodao radna mjesta u zajedničkim institucijama.

12.
Možda Babalj namjerava učestvovati i u osnivanju “ruske stranke”: 800.000 KM, na ovoj besparici, nije mali izazov. Preporuka od Dodika, plus ona od mome Mandića, dobro bi mu došla za taj posao. 

Sa njim će sigurno i Bojo Gašanović, politička olupina, ali i vrhunski snimatelj. O tom potom.

13.
Marko Pavić je ubijeđen da Dodik bez njega prestaje politički da postoji. Što i nije daleko od istine, a sve je više onih što smatraju da Dodika bez Pavića nikada ne bi ni bilo. Ni na kakvom Radaru.

To je već situacija koju vrijedi promisliti.

14.
Što se, pak, Dodika tiče, najrađe bi da Pavića ne vidi ni Hablom, a kamoli radarom. 

15.

Ostanite sa mnom.

среда, 19. јул 2017.

Slučaj “Slučaja Referendum”; Talić odlično rješenje umjesto Balabana

piše: Slobodan Vasković

Edvard Munk: Krik
1.
Sud BiH odbacio je optužnicu protiv Siniše Karana i još tri osobe, čime je, bar u najsitnijem mogućem, mikronskom, detalju, bar privremeno spaseno Pravosuđe BiH.

Ruku na srce, navedenu, što ne reći, krivotvorenu optužnicu bilo je mnogo mnogo teže potvrditi, (bio bi to gigantski čin bezakonja), nego odbaciti, iz prostog razloga što je usmjerena protiv lica koja nisu odgovorna za nezakonito sprovođenje referenduma u RS, 25.09.2016. godine; Istovremeno, iz te optužnice su teškom i silnom zloupotrebom institucije Tužilaštva BiH, istjerani najodgovorniji za bezakonje. 

Nema dileme da je najodgovorniji Milorad Dodik, kao što nema dileme da je Tužilaštvo BiH, nakon debakla, mrtva institucija u koju niko ne može imati ni minimum povjerenja.

2.
Tužilaštvo BiH sahranilo je samo sebe, pokazujući se nekompetentnim, nedoraslim, potencijalno korumpiranim i sasvim izvjesno političkim orkestrom, kojim diriguje nekolicina ključnih funkcionera u BiH; Oni su Tužilaštvo BiH pretvorili u svoj lični alat i to je činjenica koju je nemoguće demantovati.

3.
Ta Činjenica, da je Tužilaštvo BiH Oruđe u šakama Grupe Moćnika opasnih namjera, trenutno je najveći bezbjednosni problem u BiH; Jer se to oruđe može vrlo lako, “pravilnom upotrebom”, iskoristiti za izazivanje sukoba.

4.
Te namjere kristalo oslikava najnovije “dostignuće” Tužilaštva BiH - formiranje predmeta po prijavi izetbegovića protiv Dodika; Ne budimo nerazumni: u ovom slučaju, kao i brojnim drugim, Dodik i Izetbegović su na istoj strani, oni su kreatori ovih/ovakvih tužilačkih dramotela, (u režiji Čovića i još ponekih); Ovaj poslednji im služi za odvlačenje pažnje od pada “referenduma”, od “revizije”, od Čovićevih navodnih ratnih zločina…

5.
Sve navedeno je samo vrlo prljava igra vodećih političara, usmjerena direktno protiv institucija BiH, koje oni vrlo uspješno miniraju već decenijama sa dva cilja: Zaštiti sebe i interesne grupacije koje vode od bilo kakvog progona i, istovremeno, sluditi narod(e) što više, kako ne bi vidjeli ni drveta ni šume.

6.
Naizgled jednostavno, ali vrlo je to sofisticirana igra u kojoj učestvuju vladajući političari, vladajući pravosudni šampioni bezakonja, drskosti, bezobrazluka, blasfemije i vladajući mediji.

7.
Dodik, koji je po drugi put, bukvalno, raznio Tužilaštvo BiH u paramparčad i i njegova jasna, javno emitovana krivica za bezakonje, koje se manifestovalo svjesnim nepoštivanjem Odluke Ustavnog suda, manje su bitni od notornog dokaza da Odluke Ustavnog suda nije ispoštovalo ni Tužilaštvo BiH.

8.
Tužilaštvo BiH bilo je obavezno, Rješenjem Ustavnog suda, da nađe krivce za nesprovođenje odluka Ustavnog suda, koje je isti taj Ustavni sud označio kao krivično djelo.

9.
Tužilaštvo BiH to nije učinilo, što je dokazao Sud BiH, odbijanjem njihove iskonstruisane optužnice, usmjerene protiv onih koji nemaju nikakvu odgovornost za nesprovođenje Privremene mjere Ustavnog suda BiH, pa se postavlja pitanje ko će sada biti odgovarn za nesprovođenje i svjesno kršenje odluka Ustavnog suda BiH, jer ovo više nije “Slučaj Referendum”, već “Slučaj Slučaja Referendum”?!

10.
Hodogram:
“Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, precizirano je u članu 239 KZ BiH.

Neizvršenje Privremene mjere krivično djelo
Dodik je prekršio Zakon, jer je odbio da izvrši konačnu i izvršnu Odluku Ustavnog suda BiH; Preciznije, Dodik je odbio da izvrši Privremenu mjeru Ustavnog suda BiH, koja je konačna i izvršna odluka; O njoj nema rasprave i takve odluke moraju biti sprovedene. 

Neizvršenje takvih odluka je krivično djelo.

Ustavni sud BiH, 17.09.2016. godine, donio je Privremenu mjeru o zabrani održavanja referenduma u RS i bilo kakvih aktivnosti po tom pitanju, dok Ustavni sud BiH ne odluči o ustavnosti Odluke Narodne skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma.

Donošenju Privremene mjere prethodila su dva značajna događaja:

26.11.2015. - Ustavni sud BiH donio je Odluku o ukidanju datuma Dana Republike Srpske i naložio Narodnoj skupštini RS da u roku od šest mjeseci uskladi Zakon o praznicima RS sa tom Odlukom.
"Mi nećemo provesti odluku Ustavnog suda, a sudije Odluku mogu okačiti mačku o rep”, rekao je Dodik 28.11.2015.. 

15.07.2016. - Narodna skupština RS donijela je Odluku o održavanju referenduma, na kojem je bilo pitanje: Da li podržavate da se 09.01. obilježava i slavi kao Dan RS i utvrdila da će se referendum održati 25.09.2016. Parlament je formirao i Komisiju za provođenje referenduma, sastavljenu od 9 članova.

Zabrana: Dodik preuzima odgovornost
Nakon ove Odluke Narodne skupštine RS, uslijedila je Privremena mjera o zabrani (obustavljanju odluke) održavanja referenduma, koju je Ustavni sud BiH donio 17.09.2016. godine. Isti dan Ustavni sud BiH odbio je apelaciju Naodne skupštine kojom je traženo preispitivanje Odluke tog suda, donesene 26.11.2015. godine.

Kvaka je u sledećem: Dodik je bio u problemu što nije ispoštovao Privremenu mjeru Ustavnog suda BiH, dok se Ustavni sud BiH ne izjasni o ustavnosti odluke Narodne skupštine o raspisivanju referenduma!

Dodik je, nakon donošenja Privremene mjere, izjavio: ”Ustavni sud BiH ne može obustaviti odluku Narodne skupštine RS, nju može poništiti samo Skupština, a ona neće zasjedati po tom pitanju. Mi ćemo održati referendum”! (17.09.2016.)
“Cijeloj Republici Srpskoj mogu samo da poručim da izađu na referendum i da sam spreman da ponesem odgovornost za ovaj proces”, rekao je Dodik 18.09.2016. u Trebinju i ovom izjavom, defakto, preuzeo svu odgovornost za posledice koje će izazvati održavanje referenduma.   

25.09.2016. - Održan je referendum 

30.09.2016. - Ustavni sud BiH donosi Rješenje o neizvršenju, kojim se utvrđuje da Narodna skupština nije izvršila Odluku Ustavnog suda od 26.11.2015. i da prestaje da važi odredba Zakona o praznicima, prema kojoj se 09.01. obilježava kao Dan RS.

01.12.2016. - Ustavni sud BiH poništio je rezultate referenduma održanog 25. septembra 2016. godine zato što je referendum proveden na osnovu Odluke o raspisivanju republičkog referenduma od 15. jula 2016. za koju je Ustavni sud utvrdio da nije u saglasnosti s Ustavom BiH.

Utvrđeno je da navedena odluka o raspisivanju republičkog referenduma nije u saglasnosti s članom I/2. i članom VI/5. Ustava BiH zato što je tom odlukom utvrđeno referendumsko pitanje o kojem već postoji konačna i obavezujuća odluka Ustavnog suda kao institucije BiH, a takvu odluku su dužni poštovati svi organi i institucije javne vlasti.

Ovo Rješenje (kao i prethodna) Ustavni sud BiH je dostavio Tužilaštvu BiH, koje je već ranije (20.09.2016.) otvorilo istragu u vezi sa ovim slučajem.

Ustavni sud konstatuje da je izvršeno krivično djelo i traži identifikaciju počinilaca

Šta je ovdje bitno naglasiti; Ustavni sud Rješenjem obavještava Tužilaštvo BiH da je počinjeno krivično djelo, jer nije izvršena odluka o privremenoj mjeri i traži procesuiranje odgovornih!

Rješenjem se već konstatuje da je izvršeno krivično djelo i to konstatuje Ustavni sud, što znači da Tužilaštvo BiH ima zadatak da identifikuje počinioce krivičnog djela i da ih procesuira, a Sud BiH da odredi kaznu, poštujući sva prava optuženih

Jednostavnije rečeno, u predmetu “referendum” je Ustavni sud BiH već presudio da je počinjeno krivično djelo i jasno je da Tužilaštvo i Sud BiH ne mogu/niti smiju ignorisati to Rješenje Ustavnog suda BiH i da, shodno tome, moraju pronaći odgovorne za počinjenje tog krivičnog djela i presuditi im u skladu sa Zakonom! 

To, praktično, znači da je Tužilaštvo BiH moralo podići optužnicu protiv Milorada Dodika, a Sud BiH mu je morao izreći kaznu, u skladu sa članom 239., jer je počinio krivično djelo neizvršenja Odluke Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri zabrane održavanja referenduma, koja je, kako sam to već naveo, konačna, o njoj nema rasprave i takve odluke moraju biti izvršene; Ako se ne izvrše čini se krivično djelo!!!

11.
Tužilaštvo BiH donijelo je odluku o nesprovođenju istrage protiv Dodika, potom im je pala montirana optužnica, pa je jasno da su tužioci, koji su se bavili ovim predmetom, počinili Krivično djelo, jer nisu ispoštovali Odluku Ustavmog suda BiH, odnosno odbili su da nađu krivce koji su odbili da izvrše Privremenu mjeru Ustavnog suda BiH, (koja je konačna i izvršna odluka) i javno to priznali u niz navrata; O njoj nema rasprave i takve odluke moraju biti sprovedene. 

12.
Neizvršenje takvih odluka je krivično djelo.

13.
Nakažnjavanje krivičnih djela je krivično djelo, posebno ako je svjesno načinjeno. 

U ovom slučaju tu nema dileme - odgovorni tužioci Tužilaštva BiH vrlo svjesno i vrlo namjerno nisu htjeli da pronađu krivce za krivično djelo. Štaviše, pokušali su ga još prikriti, optužujući osobe koje, realno, ni na koji način nisu ni donijele odluku o referendumu, niti o njegovom sprovođenju.

Tužioci Tužilaštva BiH počinili su u “Slučaju Slučaja Referendum” niz teških krivičnih djela - od nečinjenja, preko ignorisanja odluka Ustavnog suda, do falsifikovanja i fabrikovanja optužnica.

14.
Da li će Tužilaštvo BiH pokrenuti Slučaj o “Slučaju Referendum”? Teško.

Time se zakopava Ustavni sud BiH, jer ako Tužilaštvo BiH ne želi/neće/čini sve da ne ispoštuje njegove odluke, zašto bi to bilo ko drugi činio?!

15.
BiH je, vrlo uspješno, napravila još jedan ogroman korak unatrag!

Pokazalo se i dokazalo da najveći protivnik i rušilac BiH nije Dodik, nisu ni Čović ni Izetbegović, već su to institucije BiH; Sa naglaskom na Pravosudne!

16.
Dodikovi sledbenici slave pobjedu - Klikću; Ne shvatajući da su to krikovi, jer kada pogledaju oko sebe mogu jedino vidjeti potpunu propast društva, nacije, porodice, svih vrijednosti…

Valjda je vrijedilo toga!

Dodatak: Zoran Talić odlično rješenje umjesto Budimira Balabana
Ukoliko Zoran Talić bude izabran za predsjednika Skupštine grada Banjaluka, umjesto Budimira Balabana, biće to odlično rješenje.

Talić je sušta suprotnost Balabanu, čija je smjena pitanje mentalne higijene.

Moguće imenovanje Talića i smjena Balabana označiće novu fazu udara gradonačelnika Igora Radojičića na zemljišnu i građevinsku mafiju koja je dvije decenije harala Banjalukom; Hara i dalje, ali u sve težim uslovima. To su činjenice, sve ostalo je prljava kampanja.

Talića su iz PDP-a istjerali Branislav Borenović i Igor Crnadak, uz asistenciju sponzorisanih odbornika i članova te stranke (i aminovanje Mladena Ivanića), tako da se Crnatkova niska i prljava opaska o Talićevoj kandidaturi - “Nema ništa gore nego kad je čovjek mlad, a pokvaren” - primarno odnosi na njenog autora, nikako na mogućeg predsjednika Skupštine Grada.


PDP duguje mnogo Taliću; Talić baš ništa PDP-u, a pokvarenost funkcionera te stranke, njihovu niskost i nedoraslost, najbolje ilustruje upravo Crnatkova izjava.  

уторак, 18. јул 2017.

DOGOVORI U VIŠEGRADU: Kusturica, Dodik i Bećković o osnivanju ruske političke stranke

Piše:A.A. (Zurnal.info)



Rusi planiraju osnivanje svoje političke stranke u BiH, saznaje Žurnal iz više domaćih i međunarodnih izvora. Za te svrhe već je obezbijeđeno oko 800 hiljada maraka, a na nedavno održanom sastanku u Višegradu razgovaralo se eventualnim kadrovskim rješenjima. 

"Stranka ne bi imala ruski predznak, već bi bila stranka koja bi se nazivom uklopila među ostale političke partije. Na čelu stranke bili bi Srbi iz RS-a. Aktivnosti, političke ciljeve i finansiranje u BiH preuzela bi Ruska Federacija“, navedeno je u jednom od dokumenata u koji je Žurnal imao uvid. 

Sastanku na kojem se govorilo o osnivanju ruske političke partije u BiH prisustvovali su Emir Kusturica, Matija Bećković, Slobodan Pavlović, Milorad Dodik, te ruski književnik i oficir Zahar Prilepin. Prilepin je veteran rata u Čečeniji, a svoje borbene sposobnosti iskazivao je i na ratištu u Ukrajini. Čest je gost Emira Kusturice. Upravo je Kusturica bio domaćin ovog susreta na kojem se razgovaralo o osnivanju ruske političke partije u BiH.

„Predsjednik RS-a Milorad Dodik iznio je prijedloge koje bi stranke mogle biti razbijene i na koji bi način bilo nužno preuzeti njihov politički kadar“, navedeno je, između ostalog, u jednoj od zabilješki. 

Najviše pažnje posvećeno je PDP-u kao potencijalnoj meti, dok je bilo razgovora o i Radikalnoj stranci, NDP-u Dragana Čavića, te o SNS-u i  Adamu Šukalu za kojeg je navedeno da „odavno izražava negodovanja prema EU i NATO integracijama“.

„Razgovaralo se i o Ognjenu Tadiću, članu SDS-a koji se samo vodi kao član, a javno napada svoju matičnu stranku SDS i podržava Milorada Dodika“, piše u dokumentima.

Kako bi motivisali neke od lidera manjih političkih stranaka, na sastanku u Višegradu je zaključeno da se predloži da plata predsjednika novoformirane ruske stranke u BiH iznosi 6000 KM, te da se užem rukovodstvu, uz pomoć aktualne vlasti u RS-u, obezbijede direktorske pozicije u javnim preduzećima i ustanovama. 

Blidinje: Hodači na vodi


понедељак, 17. јул 2017.

Sa druge strane

1.
Ovaj blog premašio je 25.000.000 posjeta.

25.004.561.

Nakon šest godina i tri mjeseca rada. Svakodnevnog.

I 3.016 postova.

Ovaj je 3.017.

2.
Hvala svima, a ja sam, nakon 25 miliona, vrlo Zadovoljan tip.

3.
Tih 25 miliona su, ipak, tek na Četvrtom mjestu Zadovoljnog tipa.

Na prva dva su Djeca, Una i Nemanja; Una, koja će, uskoro, da očisti prvu godinu na Univerzitetu u Beogradu (prosjek, zasad, 9.37) i Nemanja, koji se ostvario kao DJ, a sada se ostvaruje u poslovnom svijetu.

4.
Ljilja je najzaslužnija za sve ove pluseve i bez nje Zadovoljnog tipa ne bi ni bilo. Posebno ne ovih rezultata.

5.
Završio sam danas i treći dokumentarac u ovoj godini; Imam pred sobom još tri. Svi za serijal "Afera", portala "Žurnal"; Jedan od rijetkih preostalih teritorija Slobode.

6.
Dovoljno je za danas.

7.
Odoh zapaliti još jednu, potom na večernje hodanje; Krvni sudovi traže svoje - nikotin i čisti zrak.

8.
Ostanite sa mnom. Sa druge strane.



TV ŽURNAL PRIKAZUJE: Pogledajte film "Arapsko proljeće u Zlatnoj dolini"


Da li vam je poznato da samo na području Ilidže i Visokog posluje više od 300 agencija za nekretnine čiji su vlasnici iz arapskih zemalja? Da li vam je poznato da je počela ili je u pripremi gradnja 80 stambeno-turističkih naselja na širem području Sarajeva koje finansiraju firme u vlasništvu državljana tih zemalja?
Stotine tih firmi je fiktivno registrovano samo da bi vlasnici ubrzano kupovali brojne nekretnine, kuće i zemljišta i to ona koja su u blizini vodenih tokova i izvorišta. Porijeklo tog novca za neke projekte još je predmetom istrage. Ko kupuje i gradi tolike stambene jedinice, za koje namjene i za koga, da li je posrijedi samo interes za turističku posjetu BiH ili postoji plan njenog naseljavanja?
Više o svemu u novom filmu iz serijala AFERA - "Arapsko proljeće u zlatnoj dolini"
(zurnal.info)

недеља, 16. јул 2017.

Ruža Vjetrova - Kratak predah sa Unom


Nemanja Vasković/Jung B - Sea Dance festival (drugi nastup/15.07.; foto)

Balaban napustio DNS

piše: Slobodan Vasković

Budimir Balaban, visoki funkcioner DNS-a, kao i odbornici te stranke u Skupštini grada Banjaluka Nenad Šibarević i Stojan Vukajlović, obavijestili su danas pismenim putem lidera te stranke, Marka Pavića, da napuštaju DNS.

Balaban je predsjednik Skupštine grada i treba biti smijenjen na narednoj sjednici gradskog parlamenta.



Saopštenje Balabana:

''Poštovani građani, gospodine predsjedniče i uvaženi članovi DNS-a, želimo ovim putem da vas obavijestimo da napuštamo Demokratski narodni savez i podnosimo ostavke na sve funkcije u DNS-u i članstvu.
Kao i sve druge partije, i DNS je, a pogotovo njegov banjalučki odbor, u vlasništvu par ljudi okruženih sve većim brojem podanika i poltrona i to svakim danom sve više. Tako se u njemu, kao i u drugim partijama, sve više radi o ostvarivanju interesa nekolicine moćnih i o služenju ostalih. Tu naprosto više nema mjesta za intrese građana, privrednika, akademske zajednice, kulturnih i sportskih radnika, novinara i drugih profesija.

Mi u takvom okruženju ne možemo i ne želimo da radimo, jer nas to sprečava da predstavljamo interese građana koji su nas izabrali. Nikada nismo bili ničiji podanici ni poslušnici. Služimo jedino građanima koji su nas birali. Na izbore smo izašli sa deset javnih politika, sa deset rješenja problema koje smo kreirali u stalnoj komunikaciji sa građanima. Od građana smo dobili mandat da radimo na provođenju tih rješenja. Navodni partijski interesi i stranački dogovori nas u tome ne mogu spriječiti. 

Odlukom o napuštanju DNS-a želimo da prekinemo mučnu situaciju odugovlačenja onih u banjalučkom odboru koji bi da nas isključe, a ne znaju kako. Njima smeta naš otpor podaništvu, naša otvorena neposlušnost, koja je proizašla iz želje da ukažemo na to da partija ne može biti privatno vlasništvo nekolicine ljudi, služeći im za sprovođenje ličnih interesa i interesa grupacije poltrona i ulizica koji ih okružuju. Oni koji nas žele izbaciti iz stranke izgleda da ne razmišljaju o tome da time guraju od sebe preko 8000 glasača, a na samom spisku članova DNS-a u Banjaluci nema ni trećina od toga.

Izbori za Savjete MZ su pokazali da građani žele i mogu da se uključuju. Dobili su povjerenje svojih komšija oni koji nisu pripadali ni jednoj stranci. Vjeruju im jer su tu uz njih, sa njima prolaze kroz iste probleme i žele zajednički da ih rješavaju. 

Uvjereni smo da dolazi vrijeme aktivizma. Osjeti se da građanski aktivizam jača, da su građani više uključeni u borbu za svoja prava, za sredinu u kojoj žive. Itekako je važno da se ljudi aktiviraju kada su u pitanju demokratski i pravni načini uključivanja u vlast i borbu za svoje bolje sutra.

Ne nudimo ruku političarima i njihovim ličnim interesima. Nudimo ruku građanima i onima koji žele da im pomognu, da ih uključimo više u politički život, kako bismo gradsku politiku okrenuli u pravom smjeru: prema građanima i njihovim interesima.

Poštovani predsjedniče DNS-a, 

smatramo da je vrijeme da se stavi tačka na sve prozivke i optužbe koje su nam upućivane iz DNS-a. Građane to ne interesuje. Njih ne zanimaju unutarstranački problemi, njih zanima pristojan posao i kvalitetne javne usluge. 

Jel’ onog bez posla što gleda kako će prehraniti porodicu to interesuje? Onog što gleda kako da pobjegne iz ovog grada, zemlje? Onog što gleda kako da u svom naselju ima vodu? Onog što želi vrtić za svoje dijete? Šta njih briga za tim? 


Od Vas očekujemo da razumijete i prihvatite razloge za naše istupanje i da one koji nisu podanici i poltroni u stranci svojim autoritetom zaštitite od ucjena i prijetnji banjalučkog stranačkog vrha i njihovih podanika'', navodi se u saopštenju koje su potpisali Balan i ostali.

KAKO SU OPLJAČKANE ROBNE REZERVE: Pranje novca, utaje, nezakoniti uvoz, loša ulaganja

piše: Zurnal.info

Umjesto Robnih rezervi, Republika Srpska će dobiti Zakon o interventnim nabavkama, koji će, prema riječima ministra trgovine i turizma Predraga Gluhakovića, “biti prilagođen potrebama Republike Srpske i građana, te biti dobar temelj za funkcionisanje države u vanrednim situacijama”



U koliko teškoj situaciji se nalazi Republika Srpska dovoljno govori činjenica da ovaj entitet uskoro ostaje bez Robnih rezervi, institucije koja bi trebalo da bude ključna za pomoć stanovništvu u situaciji kada se država ili entitet nadju u vanrednim okolnostima. 
Vlada Republike Srpske je, nakon godina ignorisanja lošeg stanja u Robnim rezervama i nereagovanja na očigledan kriminal koji se odvijao preko ovog preduzeća, odlučila da Robne rezerve odu u stečaj. Slučaj je to nezabilježen u funkcionisanju društava na ovim prostorima, ali i odličan pokazatelj da vlast Republike Srpske vuku očajničke poteze da bi koliko-toliko sanirali posljedice kriminalnog upravljanja Robnim rezervama. 
UMJESTO REZERVI, ZAKON
Umjesto Robnih rezervi, Republika Srpska će dobiti Zakon o interventnim nabavkama, koji će, prema riječima ministra trovine i turizma Predraga Gluhakovića, “biti prilagođen potrebama Republike Srpske i građana, te biti dobar temelj za funkcionisanje države u vanrednim situacijama”.
Predviđeno je da Vlada Republike Srpske donosi odluku o proglašenju postojanja posebnih uslova i ozbiljnih poremećaja na tržištu i državi, a ovim zakonom je predviđeno i donošenje plana interventnih nabavki, rekao je Gluhaković. 
Sredstva za interventne nabavke izdvajaće se iz budžeta, a Vlada RS će plan nabavki za svaku narednu godinu utvrđivati 30. novembra. 
Ministar trgovine i turizma još je rekao da će sadašnji radnici Robnih rezervi (njih 12-13) biti zbrinuti, odnosno da će neki ostati u preduzeću u stečaju, dok će drugi zaposleni u drugim javnim preduzećima, institucijama i agencijama. 
Gluhaković tvrdi da on nije odgovoran za potpuni krah Robnih rezervi RS, a dodatni alibi za guranje ovog javnog preduzeća u stečaj je njegova konstatacija da “većina država ne posjeduje robne rezerve”. 
Gluhakovićeve tvrdnje naprosto nisu tačne. Činjenice govore da je on kao resorni ministar morao mnogo ranije da djeluje kako Robne rezerve ne bi završile u stečaju, sa obavezama koje su za devet miliona konvertibilnih maraka veće od kapitala preduzeća i sa ogromnom dubiozom. 
Pitanje je, međutim, šta su radile nadležne institucije i istražni organi i šta je sa rezultatima istrage koje je Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) po nalogu Tužilaštva BiH sprovodila u Robnim rezervama krajem 2014. i početkom 2015. godine.
Žurnal je ranije pisao da su se pronevjere posebno odnosile na period kada je direktor ovog javnog preduzeća bio Radovan Samardžija, koji je sa te funkcije smijenjen krajem aprila 2013. godine. Njega je naslijedio Dragan Vučković, potom se kratko vrijeme na čelu Robnih rezervi našao Dragan  Prodanović, da bi završni udarac ovom preduzeću bio zadat tokom mandata Mirka Marčete, koji je nedavno Okružnom privrednom sudu u Banjaluci podnio prijedlog za pokretanje stečaja ovog preduzeća.

Posebne zloupotrebe u Robnim rezervama evidentirane su tokom endmskih poplava u maju 2014. godine, kada su čelnici Robnih rezervi, umjesto da se brinu o unesrećenom stanovništvu, više vodili računa o tome kako da preskoče zakonom propisane procedure za nabavku roba i da postignu “dilove” o isporuci određenih proizvoda sa povlaštenim dobavljačima. 


Gubitak Robnih rezervi je u 2015. iznosio 2,8 miliona KM, u 2016. je bio 12,9 miliona KM, dok je u ovoj godini minus oko 268.000 KM. Kratkoročne obaveze Robnih rezervi iznose 34 miliona KM i sve su stigle na naplatu.
Robne rezerve su, zaključno sa krajem prošle godine, bile jedan od najvećnih dužnika UIO sa 9,4 miliona maraka neuplaćenog PDV-a. Uzalud je Glavna služba za reviziju u svojim izvještajima upozoravala da stvari u Robnim rezervama stoje loše i da će preduzeće doživjeti potpuni krah. Ministar Gluhaković i Vlada RS su bili gluvi na ta upozorenja, a na kraju se ispostavilo da su Robne rezerve služile samo kao odličan kanal za pljačku i bogaćenje pojedinaca. U čemu uloga ministra Gluhakovića nije bila nebitna i  zanemarljiva. 
Još tada je iz Robnih rezervi odnesena poslovna dokumentacija, ispitivala se nabavaka roba, kao i dug za neuplaćeni PDV, koji je u to vrijeme iznosio oko osam miliona KM.
PRAONICA NOVCA
Tužilaštvo se bavilo i nestankom raznih vrsta roba iz Robnih rezervi, koje su, kako stvari stoje, bila velika praonica novca. 
Ne postoje pisani dokumentovani dokazi da je roba iz skladišta Robnih rezervi zaista distribusana za potrebe poplavljenog stanovništva, osim što je to navedeno o Izvještaju o radu Robnih rezervi u period od 15. do 31. maja 2014. godine. 
Posebna kontrola rada ovog preduzeća pokazala je da u pojedinim slučajevima nije bilo otpremnica o dostavi robe, a da u slučajevima gdje je bila napisana otpremnica, taj dokument nije bio valjano popunjen (ne zna se ko je primio robu, ili nema potpisa o preuzimanju roba, ili je taj potpis nečitak).
Kontrola je utvrdila da je u veoma malo slučajeva roba dostavljana opštinskim Kriznim štabovima, koji su, prema Zakonu o spašavanju i postupanju u vanrednim situacijama, jedini bili nadležni za preuzimanje roba iz Robnih rezervi.
Umjesto opštinskih Kriznih štabova, robu namijenjenu ugroženom stanovništvu su preuzimale razne osobe ili neformalne organizacije, koje za to nisu bile niti ovlaštene niti nadležne. U zvaničnim izvještajima Robnih rezervi navedeno je da su robe dostavljane poplavljenim opštinama, ali nijednu otpremnicu nisu ovjerile ovlaštene osobe opština u koje je pomoć dostavljana. 
Veći dio prehrambenih proizvoda Robne rezerve su tokom poplava 2014. godine nabavile od firmi sa kojima je to preduzeće odranije imalo razvijene poslove. Najveći dio roba nabavljen je od firme “Venera”, a da pritom nije bio ispoštovan Zakon o javnim nabavkama. 
ŠTA JE SA ĐUBRIVOM
Nema sumnje da su Robne rezerve godinama sistematski uništavane. Preko Robnih rezervi su se odrađivali višemilionski sumnjivi poslovi poslovi. Jedan od njih je i uvoz 994.652 kilograma đubriva u Republiku Srpsku, koju je isporučila firma “Fertil” iz Srbije. 
Fitosanitarni inspektor zabranio je uvoz tog đubriva i naložio uvozniku da pošiljku vrati, jer se radilo o opasnim materijama. Ministar trgovine i tada je bio Predrag Gluhaković, ali nije učinio ništa da spriječi da otrovne meterije uđu u RS. Tadašnji direktor Robnih rezervi bio je Radovan Samardžija, koji je raznim mućkama ovoj instituciji nanio milionske štete. On je sve vrijeme svog mandata u poslovanju Robnih rezervi protežirao privatne interese. 
Prema izvorima Žurnala, ne postoji niko u lancu poslovanja Robnih rezervi kome Samardžija nije obezbjeđivao višegodišnje unosne poslove sa tom ustanovom, koji su plaćani budžetskom doznakom od oko dva miliona maraka godišnje.
Samardžija je kao direktor Robnih rezervi najvećim dijelom radio u okviru Ministarstva trgovine i turizma i formalno je bio podređen ministru Predragu Gluhakoviću. Za Samardžijine mutne radnje, tvrde izvori Žurnala, Gluhaković je znao, ali na njih nije regovao, dijelom zbog uticaja onih koji su Samardžiju postavili na tu funkciju, a dijelom iz lične koristi.
Žurnal je ranije pisao da je Samardžija bio taj koji je osmislio da se robe Robnih rezervi skladište kod privatnih skladištara, kojima je godinama iz budžeta plaćana ležarina za uskladištenje, koja se kretala u rasponu od 1,5 do 3,5 konvertibilnih maraka po toni uskladištenih žitarica, što je, kada se sve pomnoži i sabere tokom niza godina, ogromna cifra izdvajana iz entitetskog budžeta. 
Uz to Robne rezerve uopšte nisu kontrolisale da li je uskladišteno “narodno žito” ostalo tamo gdje je pohranjeno, odnosno nakon ovoliko godina upitno je da li su privatnici na lageru sačuvali državno žito ili su ga, možda, prodali, bez obaveze da ga nadoknade.
Samardžija je putem ministra Gluhakovića, u vrijeme njegovog prvog ministarskog mandata, predložio da Robne rezerve sklope ugovor sa firmom “Farmland”, vlasnika Dragana Vasiljevića.
Kao što je Žurnal ranije pisao, tim ugovorom Vlada RS je obezbijedila 5.000.000 maraka za nabavku hiljadu junica “Farmlandu”, a Vasiljević, Dodikov govedar, je zauzvrat trebalo svake godine da Robnim rezervama isporuči 90 teladi. Još toliko je Vlada dala da se junice prehrane, a Robne rezerve su se kreditno zadužile da bi “Farmlandu” obezbijedile uvoz junica i njihovu prehranu.
“Bolje je da RS drži stoku, nego konzervisano meso”, obrazložio je svojevremeno ovaj poslovni potez ministar Gluhaković.
Na kraju sage “Farmland”, ova govedarska farma više ne radi, goveda su poskapavala, Vasiljević je ostao dužan više miliona maraka kredita dobijenih putem Investiciono-razvojne banke, od “narodnog žita” uskladištenog u “Farmlandu” nije ostalo ni zrna.
Za to niko nije odgovarao, kao ni za ostale kriminalne radnje počinjene putem Robnih rezervi.
Očekivalo se, čak je bilo i najavljeno, da će Tužilaštvo BiH podići optužnicu protiv odgovornih u Robnim rezervama zbog masu nelegalnih poslova i krivičnih djela, a onda je sve utihnulo. Najavljena optužnica gurnuta je u neku od ladica Tužilaštva BiH, a Robne rezerve RS u stečaj. I nikom ništa. Osim što se i u ovom slučaju potvrdio obrazac prema kojem odgovorni bivaju amnestirani za sva nedjela koja su počinili.